Sažetak projekta

    Cilj projekta Hrvatski književno-kulturni identitet u tranziciji / regionalnom kontekstu jest utvrđivanje i konstituiranje korpusa tekstova srpskih autora objavljenih u Republici Hrvatskoj od osamostaljenja do danas, kao i tumačenje njihove recepcije i interpretacije. Smatramo da se raspadom SFRJ-a i formiranjem novih država razvijaju supstancijalno drugačiji odnosi na planu njihova kulturnog tržišta. Novonastali kulturni prostori svojom recepcijom i iskazanim izdavačkim interesima svjedoče historijsku traumu ratnih i poratnih procesa te odražavaju postupno formiranje novog kulturnog identiteta – pogotovo kada je riječ o aspektu koji se tiče formiranja recentnog kulturnog znaka srpskih književnika u RH.

    Budući da su u RH pokrenute brojne društvene i individualne inicijative (osobito nakon 2000. godine) s ciljem upoznavanja hrvatske kulturne zbilje sa srpskim autorima, za hrvatsku čitalačku publiku se sve intenzivnije objavljuju relevantna djela srpskih autora iz Srbije (književna, jezikoslovna, publicistička), što otvara potrebu za interpretacijom takvog tipa formiranja/sagledavanja srpskog kulturnog znaka u RH. U tom smislu smatramo da je od posebnog interesa provesti sistematično i iscrpno ispitivanje razvoja međuregionalne i međudržavne suradnje, koju iniciraju kulturni subjekti u RH, i u tom svom nastojanju već sada igraju značajnu ulogu. Takav angažman želi se znanstveno dokumentirati u knjizi radova koja će proizaći kao rezultat ovako provedenog istraživanja. Prije objavljivanja zbornika s međunarodnom recenzijom organizirat će se međunarodni znanstveni skup na kojemu će sudjelovati stručnjaci iz različitih znanstvenih područja.

    Još jedan od ciljeva ovoga projekta jest analiza korpusa tekstova koji se bave osmišljavanjem, tumačenjem i polemiziranjem o novonastaloj jezičnoj situaciji. Osim bavljenja tom problematikom na teorijskom planu, posebna pažnja će se posvetiti pitanju na koji se način ona reflektira u praksi (izdavačka jezična politika, prevođenje/prilagođavanje tekstova, odnos jezika i tržišne politike u regiji itd.).

    Projekt je zamišljen multidisciplinarno, jer će se uz pretežno propitivanje samih posredovanih tekstova (književnih, jezičnih i publicističkih) ukazivati i na brojne druge sadržaje (posebno otvaranje hrvatskog kulturnog prostora za druge i drugačije) – u ovom slučaju za najtraumatičniju kulturnu vezu, a to je veza sa srpskom kulturom. U tom smislu opis/tumačenje kulturne građe do sada aktivirane u razvijanju i poticanju međuregionalne suradnje te podržavanje kulturnog dijaloga bitno doprinosi upravo tim ciljevima – otvaranju sebe drugima, prihvaćanju drugih kao ravnopravnih i poželjnih sugovornika.

    Projekt je zamišljen u tri faze: (1) utvrđivanje srpskih autora, korpusa tekstova i institucija koje su realizirale izdavačke projekte u periodu od 1990. do 2010. godine; (2) utvrđivanje projektnih podtema u okviru kojih će raditi izabrani istraživači; (3) završavanje pisanja tekstova te organizacija znanstvenog skupa na kojemu će se izložili postignuti rezultati provedenog istraživanja.

Ciljevi i metode

    Budući da je cilj ovoga projekta znanstvena interpretacija recentnih procesa u hrvatskoj kulturi (osobito u području izdavaštva i medijima načelno) s obzirom na prezentaciju srpskih autora i njihovih tekstova, prvi je zadatak utvrđivanje i konstituiranje korpusa tekstova srpskih autora objavljenih u RH od osamostaljenja do danas. U sklopu projekta će se provesti sistematično i iscrpno ispitivanje međuregionalne i međudržavne suradnje koju iniciraju kulturni subjekti u RH. U ovome kontekstu mora se naglasiti da je u RH uočljivo podržavanje autora koji svoju punu afirmaciju nisu dosegli ni u srpskoj kulturi. Osim toga, uočava se i širenje i umnažanje žanrovske disperziranosti objavljenih radova, odnosno oblikovanja raznovrsne žanrovske mape proizvoda srpske kulture u RH.

    U radu na projektu angažirani su i mladi stručnjaci koji će tijekom njegove realizacije ovladavati raznolikim istraživačkim tehnikama te usmjeriti svoj istraživački i znanstveni interes na brojna kulturološka pitanja. Upravo nam se istraživanje jezične problematike čini izuzetno značajnom temom/sadržajem za analizu, jer će se njime utvrditi realni jezični obrasci na planu diferenciranih jezičnih praksi.

    Metode koje će se primjenjivati su klasične metode utvrđivanja, provjeravanja i legitimiranja korpusa. Za interes projekta također je važno utvrditi i sociokulturne motivacijske sklopove subjekata u međukulturnoj razmjeni, pri čemu i subjektivni plan pojedinaca igra izuzetno važnu ulogu i ima jasno mjesto u formiranju imagološke mape hrvatske recentne kulture, odnosno njezinih interesa. Način organizacije kulturnih manifestacija i interpretacija njihova sadržaja ostala bi nerijetko samo puka informacija ukoliko se ne bi doprlo do njihovih relevantnih sudionika i njihovih interpretacija. Na primjer, česta gostovanja srpskih pisaca u RH predstavljaju jedan oblik interkulturne razmjene u kojima sudjeluju brojne hrvatske kulturne, znanstvene i izdavačke organizacije, tako da treba ispitati realan sadržaj sa jedne, i motivacijskog sklopa s druge strane. Aspekt kulturnog javnog čina u modeliranju kulturne mape neke društvene zajednice želimo također učiniti predmetom i sadržajem našega bavljenja, pa će se u tom pravcu uz objektivnu interpretaciju sadržaja promišljati i njezin teorijski aspekt.

    U tom bi se periodu utvrdili svi tekstovi/djela srpskih autora i njihovi posrednici/izdavači, što će u nekim situacijama biti istraživački vrlo provokativno, jer su se pojavljivali i još se uvijek pojavljuju ne samo poznati i priznati izdavači, nego i pojedinci, potpuno nepoznati zaljubljenici u knjigu. Zato je utvrđivanje tekstova, autora i institucija koji su sudjelovali u realizaciji izdavačkih projekata u periodu od 1990. do 2010. godine ključni zadatak ovoga projekta. U tom procesu utvrdit će se i podteme u okviru kojih će raditi izabrani istraživači, a provest će se i znanstveni opis relevantnih tekstova, odnosno onih tekstova koji optimalno reprezentiraju izmjene globalne kulturne paradigme u RH.

    Takva analiza koja uključuje višestruko složenu problematiku traži ozbiljno promišljanje suradnika angažiranih u realizaciji projekta, kao i onih koji će svoj stručni i znanstveni interes vidjeti u tome da potpomognu razumijevanje problematike kojom se projekt bavi. U tom je smislu od velike važnosti organiziranje međunarodnog znanstvenog skupa na kojem će se izložili rezultati rada istraživača iz regije, stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Rezultati projekta dokumentirat će se u knjizi radova koja će nastati kao rezultat ovako provedenog istraživanja.

    Iz ovako postavljenih ciljeva i izabranih metoda te okupljenog istraživačkog tima koji će biti podržan stručnjacima iz brojnih znanstvenih područja, očekujemo znanstveni opis modela kojim se provodila i kojim se provodi međuregionalna kulturna razmjena u RH, s posebnim interesom za srpsku kulturu s jedne, te interpretaciju realno posredovanih sadržaja tekstova/manifestacija s druge strane.   Već iz sadašnjeg uvida možemo pretpostaviti s velikom dozom sigurnosti da će se tijekom istraživanja također utvrditi one kulturne institucije koje se sve snažnije afirmiraju kao centri profiliranja manjinskog (srpskog) kulturnog i znanstvenog interesa, što predstavlja reaktualizaciju kulturnog pamćenja svih kulturnih subjekata u RH.

Hipoteze

    Polazišna točka ovoga projekta jest činjenica da se nakon osamostaljenja RH 1990. godine u prostoru hrvatske kulture dogodilo mnogo toga što iziskuje znanstveni opis. Pogotovo se mnogo toga dogodilo u onom prostoru i iskustvu hrvatskog kulturnog pamćenja koje je navezano na hrvatsko-srpske kulturne veze i odnose, dramatično ugrožene ratnim i poratnim iskustvom, odnosno traumama koje su temeljito definirale nov odnos prema srpskoj kulturi u cjelini. Raspadom jednog kulturnog modela postupno se formira nov način interkulturne razmjene između kulturnih subjekata u RH i Republici Srbiji, ali i među kulturnim subjektima u okviru same RH. U tom kontekstu polazimo od hipoteze da su procesi tranzicije u RH, ali i drugim sredinama ostvareni postupci koji idu za tim da se vlastita kultura sagledava u procesu transformacije i resemantiziranja svoga kulturnog iskustva i identiteta, bar u onom dijelu koji se tiče odnosa prema drugome i drugima. U tom se kontekstu artikuliraju dva bitna sadržaja: (a) odnos prema srpskoj kulturi koja se formira u Republici Srbiji i (b) odnos prema kulturi Srba u Hrvatskoj, jer ta dva sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturnoj svijesti i praksi nisu isti. Kao što je i odnos prema srpskoj kulturi u Bosni i Hercegovini također poseban sadržaj za hrvatsko kulturno iskustvo ma koliko da se u pojedinim aspektima preklapalo sa sadržajima prvog i dugog modela. Na osnovi do sad uočenog, a što treba tek potvrditi planiranim istraživanjem, smatramo da u RH postoji diferencirano stajalište prema tim trima sadržajima, kao i diferencirana praksa prezentiranja njihovih rezultata/proizvoda. Ipak, naš centralni interes je istraživanje interkulturne razmjene između kulturnih subjekata u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji.

Voditelj projekta i suradnici

    Kao što je uočljivo iz priložene biografije i bibliografije, voditelj projekta se u svojem dugom istraživačkom i znanstvenom radu kontinuirano bavio upravo problematikom multikulturalnosti i fenomena kultura srodnih jezika i tradicija, pogotovo one koja se tiče hrvatsko-srpskih odnosa i veza u kontekstu južnoslavenske kulturne problematike. To je posebno uočljivo u posljednjem periodu njegova rada, koji je posvetio proučavanju autora i pojava formiranih u kontaktnoj zoni nekolikih kulturnih tradicija (npr. Ivo Andrić, Sava Mrkalj, Vladan Desnica i drugi). Njegovo višedesetljetno proučavanje srpske književnosti i kulture legitimira kao ga poznavaoca koji u hrvatskoj akademskoj sredini i hrvatskom stručnom i društvenom kontekstu može kompetentno tumačiti djela i književne aktivnosti srpskih autora.

    Svaki, pak, od angažiranih suradnika po mjeri svojih specijalističkih bavljenja značajno podržava kompetenciju projekta: od plana književnosti (prof. dr. sc. Gojko Tešić, stručnjak za južnoslavensku avangardu te izdavač i urednik serije znanstvenih i stručnih knjiga hrvatskih autora; prof. dr. sc. Dušan Ivanić, proučavatelj književnog rada Srba u Hrvatskoj), jezika (prof. dr. sc. Dijana Crnjak; prof. dr. sc. Milorad Pupovac), etnologije i etnografije (prof. dr. sc. Branko Đaković), politologije i povijesti (dipl. politolog Čedomir Višnjić).

    Mladi istraživači angažirani na projektu već su za vrijeme studija pokazivali interes za istraživanje kompleksnih iskustava upisanih u proizvode označene međukulturnim premrežavanjima. Njihova spoznajna i istraživačka znatiželja otkriva se već iz njihove biografije i bibliografije, odnosno njihova obrazovnog kurikuluma. Svi su završeni studenti srbistike s kojima je voditelj projekta uspio intenzivno raditi i na izvanstudijskim zadacima, doktorandi koji tek upisuju doktorski studij (Šakić) ili ga završavaju pisanjem doktorata (Bogutovac, Karlić, Janković-Paus). Ostali suradnici kompetentni su stručnjaci za poslove koje rade za potrebe funkcioniranja projekta (računovođa, web-administrator, tajnica).

Očekivani rezultati i doprinosi

    Očekivani rezultat projekta prvenstveno je otkrivanje svih izdavačkih institucija i pojedinaca u RH (ako je to moguće) koji su realizirali prezentaciju kulturnih dobara srpskih autora hrvatskoj publici. Na osnovi istraživački utvrđene građe (institucije, autori, tekstovi) i provedene znanstvene obrade očekujemo mapiranje generativnih pravaca tranzicije hrvatske kulture. Značaj projekta se ogleda u pretpostavljenom prepoznavanju važnih sadržaja i motiva u interkulturnoj razmjeni (književni tekstovi, publicistički tekstovi, lingvistički tekstovi i njihova znanstvena interpretacija, osobito na tematskom planu). Time će se uputiti na prisutnost drugoga u vlastitoj kulturnoj praksi i usmjeravanje sebe na kulturni život drugih.

    Posebna pažnja pridaje se ispitivanju zajedničkih sadržaja ili sadržaja koji pripadaju svim sudionicima u interkulturnoj razmjeni u regiji. Potencijalne koristi od partnerstva s gospodarskom, lokalnom i znanstvenom zajednicom vidimo u aplikaciji znanstvenih rezultata u akademskoj zajednici i intenziviranju kulturnog dijaloga, ne samo sa srpskim kulturnim zajednicama u Republici Srbiji i Bosni i Hercegovini, nego i srpskim kulturnim institucijama i centrima u RH (SKD „Prosvjeta“ i brojni lokalni pododbori). Istraživački i znanstveni interes projekta ogleda se i u potrebi za povezivanjem sa zainteresiranim znanstvenim i kulturnim ustanovama u RH te u RS i BiH. Mogućnost transfera znanja vidimo u znanstvenoj razmjeni i edukaciji novih znanstvenih kadrova.

    Smatramo da je ovo prvi znanstveno utemeljeni projekt koji propituje recentnu kulturnu razmjenu između subjekata u RH i srpskih autorskih subjekata, budući da se dosadašnji uvidi u tranzicijske procese gotovo isključivo svode samo na prešutnu ili skromnu javnu recepciju.